Želim prije svega istaknuti kako je ovaj tekst nastao kao rezultat suradnje s portalom ITkarijera.ba

IT industrija još uvijek je među ponajbolje plaćenim sektorima u cijeloj regiji. Samim time atraktivna je brojnim kandidatima, ali je i konkurencija poprilična. Posljedično, tradicionalni odjeli „kadrovske službe“ transformirani su već u velikom broju slučajeva u moderno orijentirane HR odjele, tj.  odjele za strateško upravljanje „ljudskim resursima“, a selekcijski postupci postaju sve sofisticiraniji. 

Životopis/ CV je obično prvi dokument koji prijavljenima za posao osigurava (ili ne osigurava) poziv u sljedeći krug selekcije. U ovom članku donosimo pregled najčeščih grešaka u CV-ima IT kandidata. Ideja je da te greške osvjestite, ispravite i/ili izbjegnete kako bi si maksimizirali šanse za prolazak u sljedeći krug selekcije. 

Neke od najčešćih grešaka specifične za CV-e IT kandidata su:

Navođenje previše tehnologija nelogičnim redosljedom. IT kandidati se često kroz edukaciju i/ili karijeru susreću s brojnim programskim jezicima, frameworcima, metodologijama rada i alatima, a još češće ih imaju potrebu navoditi sve u CV-ima bez logičnog slijeda. Na taj način kandidati smatraju da povećavaju svoju „zapošljivost“ u više smjerova, ali istina je upravo suprotna. Navodeći baš svaku tehnologiju komunicirate da ste „jack of all trades, master of none“. Nepovezanim navođenjem programskih jezika, frameworka i ostalih tehnologijama možete odati dojam da nemate holističnu sliku o IT tržištu. Na primjer, možete biti „senior developer koristeći primarno Microsoft stack“ pa tu možete navesti SQL bazu, C#, microservise i Azure cloud kao smislenu cjelinu. Ima puno više smisla nego navoditi npr. Embedded C, Python, Swift, performance testing i Android studio sve zajedno. Možete koristiti i skalu za gradiranje određene vještine (npr. 1 do 5), iako je to samo subjektivan dojam koji će poslodavac po potrebi testirati. Navedite primarno one tehnologije koje istinski poznajete i regularno koristite. Na taj način, regruteru ćete pomoći da ustanovi koje su vaše ključne kompetencije i ispravno ih poveže s zahtjevima otvorenog radnog mjesta. Najbolje je naravno da su vaše kompetencije u skladu za onima traženim za konkretni posao.

Nekompatibilnost s Applicant Tracking System-om (ATS-om). ATS je software koji kompanije sve češće koriste za automatizaciju procesa zapošljavanja, a sve s ciljem uštede vremena, povećanja efikasnosti i objektivnosti u selekciji. Prema nekim statistikama, ~70% CV-a diskvalificira ATS (posebice u velikim multinacionalnim kompanijama), bez da dođu u ruke regrutera. ATS skenira CV i traži ključne riječi koje uspoređuje s traženim kompetencijama dotične pozicije. Stoga je vrlo važno da ključne riječi budu prisutne na potrebnim mjestima u CV-u (u sažetku, radnom iskustvu, itd) i ispravno prilagođne za konkretno radno mjesto. Neki kadidati svoju poziciju ili iskustvo opisuju terminima poput „Java guru“, „.Net nindža“ ili „AQA pro“, pritom ne razmišljajući da ATS neće ispravno mapirati takve ključne riječi. Drugim riječima, eliminirati će ih iz selekcije iako možda imaju potrebno iskustvo. Imajte na umu da ATS ne može čitati slike, ili tekst napisan u tablicama pa to izbjegavajte, a ključne riječi svakako prilagodite zahtjevima konkretne pozicije. Također, pipazite da CV izradite u alatu koji je kompatibilan sa ATS-om (najčešće korišteni format je Europass CV, a preporučljivo je koristiti alat koji omogućava lakše i vizualno atraktivnije formatiranje CV-a poput recimo www.flowcv.com).

Ne navođenje linkova na Github, Stackoweflow i/ili BitBucket

Linkovi na stranice poput ovih vrlo su važni jer daju dodatnu dimenziju vašim tehničkim kompetencijama. Omogućuju direktan uvid u vaš kod, ekspertizu ili projekte tako da svakako otvorite i popunite profile na njima, makar uključili i dodatne projekte mimo regularnog posla u koje ste invilvirani (imajte na umu da je kod brojnih poslovnih projekata zaštićen i nije ga primjereno dijeliti na platformama dostupnim svima). 

Želja kandidata da budu percipirani kao „full stack“ developeri 

Često developeri imaju tendenciju smatrati se akspertima i za „backedend“ i za „frontend“ (tzv. full stack developeri), a u realnosti je situacija često drugačija. U CV-u jasno navedite dio u kojem imate više iskustva i/ili koji preferirate raditi. Ukoliko ste zaista „full stack“ developer, odlično, ali nemojte to koristiti u CV-u samo kako bi si povećali šanse za zaposlenje, jer si radite medvjeđu uslugu. Drugim rječima, budite svjesni da ćete u budućim fazama selekcije trebati i demonstrirati svoju ekspertizu na klasičnom i/ili tehničkom intervjuu, on-line testiranju itd.  

Korištenje AI alata za generiranje CV-a. U novije vrijeme, sve više kandidata koristi AI alate za brojne poslove pa tako i za generiranje CV-a, a to nije preporučljivo. U nekim situacijama AI alati mogu uštedjeti incijalno vrijeme, ali često u praksi ispadne da potrošite više vremena pregledavajući i popravljajući CV nego da ste ga sami napisali. A i imati ćete više vjere u svoj CV (i sebe) na intervjuu ako ste ga napisali sami ili u suradnji sa stručnom osobom. 

Ne navođenje hobija 

Mnogi developeri, testeri i/ili drugi IT kandidati imaju brojne zanimljive hobije. Ne uključujući njih u CV gubite mogućnost da dodatno istaknete svoju osobnost. A osobnost je poslodavcima vrlo važna. Možda je upravo npr. Dungeons & Dragons ili sviranje gitare zajednički interes koji dijelite s regruterom ili poveznica s kulturom dotične kompanije pa vam to bude odlična uvertira za komunikaciju. 

Ne spominjanje da rade po „Freelance/Business to Business (B2B)“ modelu Određeni IT kandidati ne preferiraju regularno zaposlenje s pripadajućim benefitima, već odabiru raditi po tzv. „freelance“ modelu. Pravni akpekt ovakvog poslovanja tema je za sebe, ali ukoliko ste odlučili da je to preferirani ili jedini model poslovanja koji želite, navedite to u CV-u. Na taj način uštediti ćete dragocijeno vrijeme svima, tj. fokusirati ćete se na privlaćenje iskuljučivo „freelance“ angažmana. 

Fokus na zaduženja, a ne mjerljive pokazatelje radne uspješnosti. Ovo je jedna od glavnih grešaka koje kandidati za posao rade u svojim CV-ima (neovisno o industriji), ali predočiti ćemo ju koristeći IT primjer. Umjesto „automatski tester koji uspješno identificira bug-ove na tjednoj bazi“ u CV u vrstite konkretne pokazatelje vaših rezultata. U ovom primjeru to može biti: „QA inženjer s 3 godine iskustva u manualnom testiranju i 2 godine u automatskom testingu koristeći Selenium i Jmeter, koji poznaje osnove objeknto orijentiranog programiranja. Koristeći agilne metodologije rada, u zadnja 3 sprinta identificirao 3 buga od kojih su svi uklonjeni i pridonijeli finalizaciji Android aplikacije za internacionalnog klijenta u telecom segmentu“. Vidite razliku? Kojeg kandidata biste vi pozvali na razgovor? 

Nema inputa o iskustvu s „Agilnim“, „Waterfall“ ili hibridnom metodologijama rada

Mnogi kandidati u CV-u ne navode koje metodologije rada poznaju ili koriste, a brojni projekti u IT industriji danas se izvode koristeći „Agile/Scrum“ metodologiju. S druge pak strane, neki projekti prikladniji su za klasičniji „Waterfall“ način rada. U praksi se često susreće i hibridni model s elementima obje prethnodno spomenute metodologije. Navođenje ovih informacija u CV-u može biti vrlo korisno pa to usvakako uvrstite. To se odnosi i na ne-tehničke pozicije u IT industriji (poput Project Managera, Product Ownera, Scrum Mastera, Business Analysta itd).

Previše specifičnih skraćenica ili tehnologija vezanih za dotičnu kompaniju i/ili projekt.

Radite li na primjer na projektu svojstvenom za određenu kompaniju ili industriju, preporučljivo je koristiti IT terminologiju ili skraćenice koje svi razumiju, neovisno o industriji. Na primjer, Jira ili Trello alati su poznati manje više svima, ali recimo „Vector - Adaptive Autosar“ vrlo vjerojatno nije. Ovo može posebice vrijediti ako imate iskustvo rada u projektno orijentiranim kompanijama, koje pružaju IT usluge klijentima iz mnogobrojnih industrija. Stoga, takve vrlo specifične stvari dobro je opisno objasniti ili barem staviti puno ime, a ne samo skraćenicu.  

Dodatne najčešće greške u CV-ima kandidata (neovisno o industriji) su:

⛔ generički CV za svaku poziciju / ne prilagođavanje ključnih riječi

⛔ CV-i duži od 2 stranice (maksimalna dužina je 3 stranice s projektima u apendix-u) 

⛔ Izbjegavajte klišeje (poput „timski igrač“, „komunikativna osoba s izraženim liderskim vještinama“, „inovativni programer/tester koji donosi dodanu vrijednost“)

⛔ nedostatak inputa preferira li se rad iz ureda, remote ili hibridni način rada

⛔ Izostanak linkova na Linkedin profil (potencijalno i druge mreže)

⛔ neadekvatna e-mail adresa (npr. gamer_boy87@gmail.com)

⛔ preuveličavanje istine vezane za iskustvo i/ili tehničke kompetencije

⛔ nema navedenog volonterskog iskustva (koje govori puno o vama  i vašim vrijednostima)

⛔ CV nepotrebno uključuje i listu referenci (njih dostavljate isključivo na zahtjev)

⛔ CV ne prati i personalizirano motivacijsko pismo

⛔ „skakanje s posla na posao“ ili „rupe u zaposlenju“ bez objašnjenja

⛔  uključivanje svoje fotografije (nije potrebno)

⛔  uključivanje nepotrebnih osobnih detalja (bračni status, religija, datum/godina rođenja) 

⛔  gramatičke greške, nekonzistentni fontovi itd.

Sve od navedenih grešaka želite izbjeći u svom CV-u kako bi si maksimizirali šanse za poziv u sljedeći krug selekcije čim prije (najčešće je to intervju, ali može bi i neki oblik testiranja).

Uz dobru pripremu sigurni smo da rezultati neće izostati!

Originalni članak pripremljen ekskluzivno za ITkarijera.ba pročitajte ovdje.